U sklopu obilježavanja 30. obljetnice Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED), 3. srpnja 2026. godine na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu održana je panel rasprava „Hrana nije otpad: kako potaknuti kućanstva na smanjenje bacanja hrane?“. Panel je organiziran u okviru projekta „Utjecaj informacija na svijest o smanjenju otpada od hrane“, koji financira Zagrebačka županija, a provodi Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet.
Na panelu su sudjelovali Marija Batinić Sermek (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva), Gordana Matašin (Zagrebačka županija), Sanja Fresl (METRO Cash & Carry d.o.o.) i Antonio Matušan (CRUMBS TECHNOLOGY d.o.o. koja je razvila aplikaciju Crumbs), a panel je moderirala prof. dr. sc. Marija Cerjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rasprava je bila usmjerena na to kako ciljane informacije, edukacija i suradnja javnog sektora, gospodarstva i akademske zajednice mogu doprinijeti sprječavanju otpada od hrane u kućanstvima.
Prema najnovijim službenim podacima, u Hrvatskoj godišnje nastaje više od 480.000 tona otpada od hrane, pri čemu gotovo 46 % nastaje u kućanstvima. Upravo zato promjena svakodnevnih navika građana predstavlja jedan od ključnih preduvjeta za uspješno sprječavanje otpada od hrane.
Predstavljeni rezultati istraživanja o navikama kućanstava
Središnji dio panela bilo je predstavljanje preliminarnih rezultata istraživanja provedenog među 328 kućanstava u Zagrebačkoj županiji.
Rezultati su pokazali zanimljiv nesklad između percepcije i stvarnosti. Čak 70 % ispitanika smatra da hranu baca rijetko ili vrlo rijetko, iako službeni podaci pokazuju da su upravo kućanstva najveći pojedinačni izvor otpada od hrane u Hrvatskoj.
Kao najčešće razloge bacanja hrane ispitanici su naveli istek roka trajanja (oko 40 % odgovora), pokvarenost ili promjenu kvalitete hrane (oko 30 %) te višak pripremljene hrane i ostatke obroka (oko 20 %). Gotovo polovica ispitanika (48 %) istaknula je da ih u smanjenju bacanja hrane najviše sprječavaju navike drugih članova kućanstva.
Rezultati pokazuju da bacanje hrane nije prvenstveno posljedica nedostatka svijesti ili dobre volje građana, nego svakodnevnih navika, organizacije kućanstva i nedostatka praktičnih informacija koje bi im pomogle u planiranju kupnje, pravilnom čuvanju i boljem iskorištavanju hrane.
Građani žele kratke i praktične informacije
Istraživanje je pokazalo da građani najveće povjerenje imaju u informacije koje dolaze od stručnjaka za prehranu (49 %). Slijede prijatelji i članovi obitelji (36 %), lokalna samouprava (31 %) i trgovci hranom (31 %), dok državnim institucijama vjeruje 16 % ispitanika.
Kada je riječ o načinima informiranja, građani najviše preferiraju kratke edukativne video sadržaje (48 %), edukaciju djece u školama i vrtićima (45 %) te praktične informacije dostupne na mjestu kupnje hrane (37 %).
Rezultati upućuju na to da su za promjenu ponašanja potrebne jednostavne, konkretne i lako primjenjive informacije koje građanima mogu pomoći u planiranju kupnje, pravilnom čuvanju hrane, razumijevanju oznaka roka trajanja te boljem iskorištavanju ostataka hrane.
Ključne poruke panela
Sudionici su istaknuli da sprječavanje otpada od hrane zahtijeva zajedničko djelovanje javnog sektora, lokalne i područne samouprave, gospodarstva, akademske zajednice i građana. Posebno je naglašena važnost ciljane edukacije različitih skupina građana, boljeg razumijevanja oznaka roka trajanja hrane, razvoja kratkih i praktičnih komunikacijskih sadržaja te primjene inovativnih rješenja koja omogućuju bolje iskorištavanje viškova hrane.
Zaključeno je kako građani žele vjerodostojne, kratke i praktične informacije koje mogu odmah primijeniti u svakodnevnom životu. Upravo takav pristup, uz suradnju svih dionika u lancu hrane, predstavlja jedan od ključnih preduvjeta za uspješno sprječavanje otpada od hrane u hrvatskim kućanstvima.
Autori: Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet i Zagrebačka županija.