Nusproizvod proizvodnje sirovog ulja (hladno prešanih i djevičanskih) prešanjem naziva se pogača, a nusproizvod izdvajanja ulja pomoću organskih otapala je sačma. I pogače i sačme imaju dobar kemijski sastav koji ovisi o postupcima pripreme za proizvodnju i proizvodnji ulja, pogače i sačme, a sadrže i lipidne tvari, ugljikohidrate, celulozu i mineralne tvari. Nakon proizvodnje pogače se po potrebi suše, pakiraju i transportiraju. Sačme se propuhuju vodenom parom i tostiraju, suše, pakiraju i transportiraju.
Zbog svoje visoke energetske vrijednosti i dobrog kemijskog sastava, pogače i sačme iz proizvodnje ulja, imaju primjenu u hranidbi stoke, a nerijetko i kao dodatak u ljudskoj prehrani. Neki od primjera korištenja pogača su kokosovo brašno te pogače kikirikija i sezama u industriji slastica. Najčešće je u primjeni sačma soje kao vrijedan dodatak smjesama za hranidbu peradi, te kao sirovina za proizvodnju sojinih izolata, koncentrata i teksturiranih proteina.
Rafinacija biljnih ulja važan je korak pri proizvodnji kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane jer osigurava izdvajanje nepoželjnih komponenata iz sirovog ulja. Tijekom postupka rafinacije također nastaju nusproizvodi koji se uspješno zbrinjavaju. Nakon predrafinacije odvaja se talog koji sadrži fosfolipide, lipoproteine i proteine. Ovaj talog se dodatno suši i standardizira, te se na tržište plasira kao tehnički lecitin, i to osobito kod proizvodnje sirovog sojinog ulja. Nakon kemijske neutralizacije, nastala sapunica se tretira kiselinom i proizvode rafinirane masne kiseline koje imaju dobar plasman u kemijskoj i farmaceutskoj industriji. Potrošena i oduljena zemlja za bijeljenja može se ugraditi u neku od smjesa koje se koriste u građevini, može se koristiti za obogaćivanje poljoprivrednog tla, a nalazi primjenu i u proizvodnji bioplina. Oleomargarin, smjesa voskova i triacilglicerola višeg tališta, izdvojen vinterizacijom, koristi se u industriji modificiranih ulja i masti. Destilat, nusproizvod zadnje faze rafinacije, deodorizacije, izvor je vrijednih sastojaka poput tokoferola, fitosterola i masnih kiselina koji se iz destilata izdvajaju različitim postupcima izolacije i nalaze primjenu u kemijskoj industriji.
Pri proizvodnji djevičanskih maslinovih ulja nastaju tekući nusproizvod vegetabilna voda i kruti nusproizvod komina. Oba nusproizvoda sadrže vodu, ulje i komadiće maslinove pulpe. Zbog kemijskog sastava, prvenstveno izuzetno visokog udjela fenolnih spojeva, predstavljaju potencijalnu opasnost za okoliš te ih je potrebno adekvatno zbrinuti. Vegetabilna voda mora se dodatno tretirati, primjerice elektrolitičkim tretmanima ili izlaganjem anaerobnoj fermetaciji. Kominu je moguće obraditi ekstrakcijom organskim otapalima čime se proizvodi sirovo ulje komine maslina, a rafinacijom rafinirano ulje komine maslina. Zaostala sačma se može briketirati i koristiti kao gorivo. Ukoliko nije moguće plasirati kominu na ekstrakciju, može se koristiti pri proizvodnji bioplina.
Autor: Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu